Lideri zemalja NATO-a sastat će se sljedeće sedmice u Vilniusu, gdje će razgovarati o ukrajinskim i švedskim željama da se pridruže savezu, izdvajanjima za obranu, povećanju zaliha streljiva i obrambenim planovima.
Summit 11. i 12. jula bit će četvrti NATO-ov sastanak na vrhu otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Prvi je bio virtualni 25. februara 2022., samo dan nakon početka krvavog rata, a potom su održana još dva, u Bruxellesu i Madridu.
Pojačan ritam okupljanja u suprotnosti je s prijašnjim rasporedom godišnjih summita i pokazuje kako je rat na vratima NATO-a vratio savez u politički fokus.
Vilnius pretvoren u tvrđavu branjenu naprednim naoružanjem
Sigurnosne mjere u glavnom gradu Litve bit će iznimne. NATO savez Vilnius je pretvorio u tvrđavu branjenu naprednim naoružanjem kako bi se zaštitilo američkog predsjednika Joea Bidena i druge vođe bloka, koji se sastaju svega 32 kilometra od bodljikave žice na granici s ruskom saveznicom Bjelorusijom.
Šesnaest članica NATO-a poslalo je ukupno oko 1000 vojnika kako bi štitili summit, a mnoge države šalju napredne sustave protuzračne obrane koji baltičkim zemljama nedostaju, poput Patriota ili NASAMS-a.
“Bilo bi više nego neodgovorno da naše nebo bude nezaštićeno dok stižu Biden i vođe 40 zemalja”, rekao je litvanski predsjednik Gitanas Nauseda.
Summit NATO-a najveći je i najvažniji događaj u povijesti te zemlje, članice NATO-a od 2004., koja se nalazi između ruske eksklave Kalinjingrada i Bjelorusije i osjetljivo je mjesto na NATO-ovom istočnom krilu.
Američki predsjednik Biden, turski predsjednik Tayyip Erdogan, njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Rishi Sunak bit će među 31 čelnikom NATO-a koji će prisustvovati summitu.
Hrvatsku će predstavljati predsjednik Zoran Milanović, koji kani posjetiti i hrvatske vojnike u Litvi, dok bi odvojeno na ministarskim sastancima trebali sudjelovati šef diplomacije i ministar obrane.
Ukrajinsko članstvo
Summit samo što nije počeo, ali članice saveza još nisu dogovorile preciznu završnu izjavu o ukrajinskom potencijalnom članstvu. Kijev, uz potporu saveznika iz istočne Evrope, želi obećanje da će se Ukrajina pridružiti savezu kada rat s Rusijom bude gotov.
Dok se Ukrajina želi priključiti što prije, mišljenje je o tome među članicama NATO-a podijeljeno. Neke zemlje, prije svega SAD i Njemačka, oprezne su u pogledu bilo čega što bi moglo savez uvući bliže aktivnom ratu protiv Rusije.
“Ne mislim da je (Ukrajina) spremna za članstvo u NATO-u”, rekao je američki predsjednik Joe Biden za televiziju CNN u petak. “Ne mislim da postoji saglasnost u NATO-u oko toga treba li ili ne dovesti Ukrajinu u NATO-ovu obitelj sada, u ovom trenutku, usred rata”, kazao je Biden.
Istočne članice pak traže jasan raspored za ukrajinsko članstvo. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je nekoliko njih uoči summita kako bi dobio potporu – Češku, Slovačku i Bugarsku.
Zelenski: Ukrajini treba mnogo više od općenite izjave da su vrata NATO-a tek otvorena
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je na čelu saveza od 2014., a mandat mu je produžen do 1. oktobra 2024., rekao je u petak na konferenciji za novinare da će čelnici zemalja NATO-a potvrditi na svom summitu da će Ukrajina jednog dana postati članica i složiti se oko načina kako je približiti tome cilju.
Zelenski je rekao da njegova zemlja, koja je već 17 mjeseci u ratu protiv ruskih agresora, treba mnogo više od općenite izjave da su vrata NATO-a otvorena.
“Mi govorimo o jasnom signalu, nečemu konkretnom u smjeru pozivnice”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare koju je održao u četvrtak s češkim kolegom Petrom Pavelom.
Stoltenberg je ranije istaknuo da na summitu u Vilniusu Ukrajini neće biti poslana pozivnica za članstvo, kao i da ta zemlja ne može postati dio alijanse dok traje rat.
Prvi put će biti održan sastanak nove platforme Vijeća NATO-Ukrajina
U Vilniusu će biti održan i prvi sastanak Vijeća NATO-Ukrajina, nove platforme koja znači jačanje statusa Ukrajine u odnosima s NATO-om.
Bit će to platforma za konzultacije i odlučivanje unutar koje će Ukrajina ravnopravno sudjelovati u području zajedničkih sigurnosnih pitanja.
Na osnivačkom sastanku Vijeća NATO-Ukrajina očekuje se predsjednik Zelenski, najavio je Stoltenberg.
Pristupanje Švedske
Ruska invazija na Ukrajinu u veljači revitalizirala je NATO, osnovan 1949. za odvraćanje i obranu od Sovjetskog Saveza. Nakon desetljeća neutralnosti, Švedska i Finska ubrzo su poslije početka invazije zatražile prijem u NATO.
Finska je postala članica u travnju, ali Švedskoj kao 32. članici nedostaje zeleno svjetlo Turske i Mađarske. Budimpešta je najavila da će ukloniti blokadu čim to napravi Turska.
NATO još uvijek nije izgubio nadu da bi Švedska na summitu mogla postati članica iako su šanse dosta male. Stoltenberg je u četvrtak održao sastanak s ministrima vanjskih poslova Turske i Švedske i rekao kako je pridruživanje Švedske NATO-u nadohvat ruke. No čini se ipak da do proboja u razgovorima nije došlo.
Sastanak s Erdoganom kako bi se opet razgovaralo o pristupanju Švedske NATO-u
Stoga se sutra očekuje novi sastanak, ovaj put s turskim i švedskim čelnikom u Vilniusu, na kojemu bi se ponovno razgovaralo o pristupanju Švedske.
Turski predsjednik Erdogan kaže da Švedska skriva članove militantnih skupina, uglavnom pristaše Kurdistanske radničke stranke (PKK), koje optužuje za organiziranje prosvjeda i financiranje terorističkih skupina.
Izdvajanja za obranu, obrambeni planovi, zalihe streljiva
Saveznici su u petak postigli dogovor o podizanju cilja NATO-a za vojna izdvajanja od najmanje 2 posto BDP-a. Taj bi dogovor trebao biti potvrđen na summitu, čime bi ranije dogovorenih dva posto BDP-a za obrambene potrebe bila donja, a ne više gornja granica, javlja Hina.
NATO će također podići ciljeve za skladištenje streljiva jer Kijev koristi granate mnogo brže nego što ih zapadne zemlje mogu proizvesti, a nakon više od godinu dana sukoba u Ukrajini ostavio je savezničke zalihe ozbiljno iscrpljenim.
Čelnici NATO-a trebali bi na summitu usvojiti i nove obrambene planove kako bi uobličili odgovor na potencijalne napade. Radi se o prvim obrambenim planovima od kraja Hladnog rata koji će u detalje odgovoriti na pitanje kako se postaviti u slučaju eventualnog ruskog napada.
NATO desetljećima nije imao potrebu za obrambenim planovima velikih razmjera, ali se situacija promijenila s obzirom na to da na granicama njegovih zemalja bjesni najkrvaviji rat u Europi od onog 1941.-1945.
Izvor: Vijesti.ba
